\u017diri u sastavu doc. dr Midhat Ajanovi\u0107, knji\u017eevnik i prevodilac, Milena Rude\u017e, knji\u017eevnica i prevoditeljica i dr Izet Muratspahi\u0107, knji\u017eevnik i prevodilac, odlu\u010dio je da prvi dobitnik nagrade \u201dMeho Barakovi\u0107\u201d Dru\u0161tva bosanskohercegova\u010dkih pisaca, prevodilaca i bibliotekara u \u0160vedskoj, za izuzetan doprinos knji\u017eevnosti napisanoj u Skandinaviji na jezicima Bosne i Hercegovine bude: Refik Li\u010dina.<\/p>\n
Ova nagrada, koja nosi ime poznatog bosanskohercegova\u010dkog pjesnika Mehe Barakovi\u0107a (Banja Luka 1945. \u2013 G\u00f6teborg 2011), dodjeljuje se za izuzetne knji\u017eevne domete u podru\u010dju poezije, proze, prevodila\u0161tva i esejistike. Osnovni kriterij je kvalitet djela autora vezanog za bosanskohercegova\u010dku knji\u017eevnost, bez obzira na dob, spol, nacionalnost, jezik, knji\u017eevni rod i \u017eanr.
<\/p>\n
Odluka da se nagrada dodijeli Refiku Li\u010dini, knji\u017eevniku koji je u pola stolje\u0107a djelovanja stvorio djela bogatog jezi\u010dkog izraza i literarne invencije izra\u017eene kroz simbiozu modernog i tradicionalnog, donijeta je jednoglasno.<\/p>\n
Uprkos izuzetnom knji\u017eevnom i prevodila\u010dkom opusu Refika Li\u010dine, kandidatu koji po jednoglasnoj ocjeni \u017eirija zauzima istaknuto mjesto kako u knji\u017eevnosti koja se stvara u bosanskohercegova\u010dkoj dijaspori u Skandinaviji, tako i u ju\u017enoslavenskim knji\u017eevnostima, odluka o novoustanovljenoj godi\u0161njoj nagradi nije bila jednostavna. U naju\u017eoj kandidaturi na\u0161lo se jo\u0161 desetak imena vrhunskih autora koji svaki na svoj na\u010din grade cijelu malu knji\u017eevnu koloniju u Skandinaviji, \u0161to predstavlja iznimno zanimljiv fenomen od zna\u010daja za cjelokupnu bosanskohercegova\u010dku kulturu.<\/p>\n
Refik Li\u010dina ro\u0111en je 1956. godine u Radmancima (Crna Gora). \u017divio je i radio u Novom Pazaru (Srbija) kao bibliotekar, a od 1994. \u017eivi u Lundu (\u0160vedska). Pi\u0161e poeziju i prozu, te prevodi sa \u0161vedskog, uglavnom poeziju. Objavio je, izme\u0111u ostalog, knjige poezije: \u201dPoznavanje prirode\u201d (1970), \u201dP\u010dele\u201d (1983), \u201dPrigodne prisile\u201d (2009), \u201dKnjigoveza\u010dka ulica\u201d (2009). Objavio je nekoliko knjiga kratke proze: \u201dStaklenici\u201d (2004), \u201dStrah od behara\u201d (2013), \u201dDalge\u201d (2018) i \u201dRibe u bunaru\u201d (2019). Na \u0161vedskom jeziku objavio je izbor iz svoje poezije \u201dPredikan f\u00f6r Eurydike\u201d (\u201dPridika za Euridiku\u201d, 2009) i izbor novela \u201dN\u00e4r nyponrosor mognar\u201d (\u201dKad \u0161ipurci dozrijevaju\u201d, 2013). Dobitnik je Goranove (1979), Brankove (1980), Kaimijine (2016) nagrade kao i Klas De Vilderove nagrade za 2016.<\/p>\n
Svojim prevodima sa \u0161vedskog na bosanski i srpski predstavio je niz modernih skandinavskih pjesnika, me\u0111u koje spadaju Tomas Transtr\u00f6mer, G\u00f6ran Sonnevi, Bj\u00f8rn Aamodt i Henrik Nordbrant. Objavljeno mu je pet knjiga prevoda: \u201dPrislu\u0161kivanja, izbor pjesama Bengta Emila Johnsona\u201d (2010) koji je osvojio nagrada za najbolje prevedenu knjigu na Me\u0111unarodnom sajmu u\u010dila i knjiga u Sarajevu 2011, \u201dAntologija moderne \u0161vedske poezije\u201d, OKF, Cetinje, \u201dIzabrane pjesme Magnusa Wiliam-Olssona\u201d (2014), \u201dPut u sredi\u0161te zemlje i druge pjesme Larsa Gustafssona\u201d (2016) i \u201dIzabrane pjesme Tomasa Transtr\u00f6mera\u201d (2018).<\/p>\n
Refik Li\u010dina je i pjesnik, i njegov pjesni\u010dki subjekt \u010desto je, kao i kod Mehe Barakovi\u0107a, stranac u \u0160vedskoj. Jedna od pjesama koja upu\u0107uje na ovu poveznicu je \u201dV\u00e4stervik\u201d iz 2009.<\/p>\n
V\u00e4stervik<\/b><\/p>\n
Tijesna sobica u potkrovlju
starinske ku\u0107e od \u017eutih cigala na broju
pet u Strandvagenu koji od centra
vu\u010de ka obali. Sobica ima tri prozora:
jedan je okrenut prema trgu a dva
\u010deona ka uvali \u010dija je voda jo\u0161 pod ledom
premda se april primakao kraju. Ovdje sam
do\u0161ao da te vidim i da se, smiren, posvetim
pisanju. I ni jednog retka nisam napisao jer
ubija me depresija koja se javlja kad s podneva
malo izvedri i razdani i kad ugledam, dole, na trgu,
red onih duplih, gvozdenih klupa na kojim dre\u017edi
par stranaca, dimom duhanskim zavejani.<\/p>\n
Ba\u0161 kao i njegovu poeziju, kritika je ve\u0107 odavno prepoznala i njegove prozne radove isti\u010du\u0107i individualnost u pristupu jeziku kojim u svojim djelima oblikuje individualne svjetove. Jedna od njegovih kratkih pri\u010da koja bi se mogla izdvojiti kao primjer je \u201dZemanci\u201d.<\/p>\n
Zemanci<\/b><\/p>\n
Po zalasku sunca, kad se smire ptice na lijeglima i smrknu se ba\u0161\u010de i avlije, \u0160av\u010dani izlaze na oranice i ledine da \u010dekaju krtice. Nazivaju ih zemancima, zato \u0161to mjere zemlju naopako i zato \u0161to vladaju donjim svjetovima u kojim mrtvaci borave. Kada Kamber pri\u010da o tim svjetovima, ljudima se je\u017ee podlaktice i podi\u017ee kosa s glave.<\/p>\n
Svaki \u010dovjek nosi na ramenu \u0107uskiju il krampu i, veoma rijetko, fenjer u rukama.Idu niz polje polagano, zastajkuju\u0107i svakog \u010dasa kao da su ne\u0161to izgubili ili kao da je polje vrelo pa se dvoje gdje \u0107e nagaziti. Uokolo se vide kupe izrovane, suhe zemlje koju su krtice izbacile. Ljudi zagledaju svaku kupu, tra\u017ee\u0107i one vla\u017ene koje govore da je zemanac blizu i da \u0107e, ve\u010deras, tu negdje kopati. Idem za Kamberom, rasturam vrhom \u010dizama osu\u0161ene krti\u010dnjake i kad Kamber iznenada, ispred jednog krupnog zeljastog trnja s ljubi\u010dastim cvjetovima, zastane i spusti se na koljena, ja prestanem s \u0161utiranjem, primaknem se blizu i ugledam omanji krti\u010dnjak sa vla\u017enim i rahlim grudvicama. Blehnemo u travu oko krti\u010dnjaka i \u010dekamo. I onda se vr\u0161ci trava na jednome mjestu lahko zaljujaju. Kamber se savije na tu stranu. Travke se umire i onda opet zaljuljaju. Pokorica zemlje ispod trave gru\u0161a se i di\u017ee kao mlijeko pri varenju. Onda se pojave i prve grudvice. Kamber podi\u017ee krampu iznad glave.Ja ne vidim kad zamahne i kad krampu u zemlju zarije. Vidim kako Kamber vrti dr\u017ealjicu i kako je naginje u stranu. I vidim, zatim, kako se \u0161iljak krampe, naglo, kao da je pu\u0161ten s opruge, pojavi i bljesne u zraku. Na njemu se, probodeno kroz sredinu, gr\u010di jedno crno tjele\u0161ce sli\u010dno rukavici i grebe kand\u017eicama po ivici metalnoga \u0161iljka na \u010dijem se vrhu sitne mrlje krvi sakupljaju u jednu mrku i te\u0161ku kapljicu.<\/p>\n
Nagrada \u201dMeho Barakovi\u0107\u201d \u0107e biti uru\u010dena na Sajmu bh. knjige u G\u00f6teborgu 27. februara 2021.<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
\u017diri u sastavu doc. dr Midhat Ajanovi\u0107, knji\u017eevnik i prevodilac, Milena Rude\u017e, knji\u017eevnica i prevoditeljica i dr Izet Muratspahi\u0107, knji\u017eevnik i prevodilac, odlu\u010dio je da prvi dobitnik nagrade \u201dMeho Barakovi\u0107\u201d Dru\u0161tva bosanskohercegova\u010dkih pisaca, prevodilaca i bibliotekara u \u0160vedskoj, za izuzetan doprinos knji\u017eevnosti napisanoj u Skandinaviji na jezicima Bosne i Hercegovine bude: Refik Li\u010dina. Ova nagrada, […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":8929,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"footnotes":""},"categories":[184,182],"tags":[108,141,119,181,218],"class_list":["post-8938","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-nagrada-meho-barakovic","category-sajam-knjige","tag-izet-muratspahic-bs","tag-meho-barakovic-bs","tag-midhat-ajanovic-bs","tag-milena-rudez-bs","tag-refik-licina-bs"],"aioseo_notices":[],"aioseo_head":"\t\t